Zbirka starih i rijetkih knjiga

  • Edit

Zbirka starih i rijetkih knjiga

Radno vrijeme

Ponedjeljak – petak  9 – 15 h

 

Telefon

00385 1 4895 137

 

Kontakt

Tamara Runjak, prof.

 

Povijesni prikaz

Najstarije knjige u fondu datiraju već od samog osnutka Knjižnice 1861. godine, kada je odvjetnik Adalbert Schauff darovao Knjižnici 600 knjiga. Najvrednija je biblioteka Ivana Kukuljevićeva Sakcinskoga (1816. – 1889.), znamenitog hrvatskog povjesničara i političara, koju je Akademija otkupila 1868. godine, a imala je čak 10.000 svezaka knjiga. Ona ujedno čini i jezgru tog najvrednijeg fonda. Tijekom vremena Knjižnica je obogaćivala svoj fond – kupnjom, zamjenom te darom. Pojedini uglednici poklanjali su Knjižnici Akademije velik broj svojih knjiga, a nerijetko su i čitave privatne biblioteke dospijevale u Knjižnicu. Među ostalim, to su imena poput Imbre Ignatijevića Tkalca, Dragojla Kušlana, Frana Kurelca, Mirka Bogovića, Bogoslava Šuleka, Franje Račkoga, Ivana Tkalčića, koji je Akademiji ostavio više tisuća knjiga, Ivana Milčetića i dr., čije vlastoručne perom zapisane ekslibrise s posvetom nalazimo na knjigama.

Od 1975. godine stare i rijetke knjige posebno su zaštićene i pohranjene u trezoru u kontroliranim i optimalnim mikroklimatskim uvjetima.

 

Fond zbirke

Bogata Zbirka starih i rijetkih knjiga sadrži 4.700 svezaka, koji datiraju iz vremena s početka 16. stoljeća pa sve do sredine 19. stoljeća. Zbirka inkunabula sadrži 36 jedinica, a unutar nje nalaze se četiri hrvatske inkunabule: Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.); De natura angelica (1499.) Jurja Dragišića; Elegiarum et carminum libri tres (1477.) Jurja Šižgorića i Terencijeve Comoediae (1487.) iz tiskare Andrije Paltašića Kotoranina.

Fond knjiga 16. stoljeća ima 457 kataložnih jedinica (od toga 138 hrvatskih knjiga), a Fond 17. stoljeća 608 kataložnih jedinica. Zbirka sadrži brojne rijetke, osobito hrvatske, naslove iz 18. i 19. stoljeća.

Kao zasebna cjelina u Trezoru se nalazi pohranjena manja zbirka starih i vrijednih knjiga i dragocjenih rukopisa koja čini sastavni dio Spomeničke zbirke Mirka Dražena Grmeka Povijest znanosti slavenskih naroda (22 naslova; sign. G-R- ).

Na portalu Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prikupljaju se digitalni preslici starih i rijetkih knjiga iz trezora.

 

Osobito vrijedna građa

Prava rarissima jest prvo izdanje Planina Petra Zoranića iz 1569. godine, koje je za sada jedini poznati sačuvani primjerak.

 

Najstarije hrvatske knjige tiskane na glagoljici navedene su kronološkim redom:

1. Hrvatski prvotisak Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. (dva nepotpuna primjerka). Taj misal najstarija je hrvatska tiskana knjiga i prvi misal koji nije pisan na latinskom jeziku i pismu.

2. Izdanja Senjske tiskare (1507./1508.) – Naručnik plebanušev, Korizmenjak, Transit svetoga Jerolima i Mirakuli slavne dêve Marie.

3. Misal Pavla Modrušanina tiskan u Veneciji 1528. Godine.

4. Izdanja Kožičićeve tiskare u Rijeci: Kožičićev Misal hrvacki i Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, 1531.

5. Brozićev brevijar tiskan u Veneciji 1561.

 

Pregled svih glagoljskih knjiga u fondu Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti moguće je vidjeti ovdje.

 

Od hrvatskih knjiga na latinici: čak tri primjerka Missale secundum chorum et rubricam almi episcopatus Zagrabiensis Ecclesiae (Venecija, 1511.), koji sadrži poseban obred Zagrebačke crkve s notnim zapisima za pjevanje kakvi su se zadržali sve do kraja 18. stoljeća; važna djela hrvatskih latinista Juraja Šižgorića, Jakova Bunića, Ludovika Tuberona Crijevića, Marka Marulića i dr.

Među hrvatskim knjigama 16. stoljeća može se kao zasebna zbirka izdvojiti Flaciana, zbirka djela Matije Vlačića Ilirika, s čak 68 naslova i vrijednom protestantskom literaturom na njemačkom i latinskom jeziku. Na nju se nadovezuju i drugi prevoditelji protestantskih knjiga, glagoljaši Anton Dalmatin i Stipan Konzul Istranin, koji prevode biblijske tekstove na hrvatski jezik: Drugi del Postile (Regensburg, 1568.) i Spovid i spoznanje prave kršćanske vjere (Tübingen, 1564.).

Najstarije sačuvane knjige tiskane u Zagrebu u tiskari koju je utemeljio i vodio Pavao Ritter Vitezović (1690. – 1706.) jesu: prigodnica Pavla Češkovića Sermo funebris (1690.); Szobottni kinch Blasene Devicze Marie (1696.) Pavla Esterhazyja; Fenix pokore (1697.) i Prodeke nedelyne k-zdenczu pokore vabeche (1697.) Mihalja Šimunića.

Uz napomenu da se oduvijek posebna pažnja pridavala sakupljanju djelā hrvatskih autora i naslova (Croatica), među ostalim raritetima u Knjižnici se čuvaju prva izdanja djela:

Petra Zoranića, Dominka Zlatarića, Hanibala Lucića, Petra Hektorovića, Andrije Čubranovića, Marina Držića, Frane Petrića, Jurja Barakovića, Marka Marulića, Matije Divkovića, Fausta Vrančića, Matije Vlačića Ilirika, Petra Zrinskog, Bartola Kašića, Pavla Rittera Vitezovića, Ivana Lucića, Baltazara Krčelića i ostalih.

 

Katalozi

Većina staroga knjižničnog fonda dostupna je preko abecednoga i stručnoga kataloga na listićima u prostorijama Knjižnice, a 1.800 jedinica preko elektroničkoga kataloga (uključujući inkunabule i knjige XVI. st.).

 

Online baze podataka

Akademijina Knjižnica, kao cluster članica Konzorcija europskih znanstvenih knjižnica (CERL) ima pristup bazi podataka za stare knjige (1455. – 1830.) – Hand Press Book Database.

Korisnici Knjižnice bazu mogu pretraživati u Čitaonici starih i rijetkih knjiga od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati.

 

Korištenje 

S obzirom na to da se građa iz trezora donosi u pravilu samo jednom u danu, korisnik je za čitanje treba naručiti bar jedan dan prije. Građa za čitanje i proučavanje može se koristiti samo u Čitaonici RARA. Fotokopiranje građe nije dopušteno. Mikrofilmiranje i digitalizacija obavljaju se prema dogovoru.

 

Čitaonica RARA

Radno vrijeme: ponedjeljak – petak  9 – 15 h.

Additional information