Zbirka stare i rijetke građe

Voditeljica zbirke

O zbirci

Najstarije knjige u fondu datiraju već od samog osnutka Knjižnice 1861. godine, kada je odvjetnik Adalbert Schauff darovao Knjižnici 600 knjiga. Najvrednija je biblioteka Ivana Kukuljevićeva Sakcinskoga (1816. – 1889.), znamenitog hrvatskog povjesničara i političara, koju je Akademija otkupila 1868. godine, a imala je čak 10.000 svezaka knjiga. Ona ujedno čini i jezgru tog najvrednijeg fonda.

Tijekom vremena Knjižnica je obogaćivala svoj fond – kupnjom, zamjenom te darom. Pojedini uglednici poklanjali su Knjižnici Akademije velik broj svojih knjiga, a nerijetko su i čitave privatne biblioteke dospijevale u Knjižnicu. Među ostalim, to su imena poput Imbre Ignatijevića Tkalca, Dragojla Kušlana, Frana Kurelca, Mirka Bogovića, Bogoslava Šuleka, Franje Račkoga, Ivana Tkalčića, koji je Akademiji ostavio više tisuća knjiga, Ivana Milčetića i dr., čije vlastoručne perom zapisane ekslibrise s posvetom nalazimo na knjigama.

Od 1975. godine stare i rijetke knjige posebno su zaštićene i pohranjene u trezoru u kontroliranim i optimalnim mikroklimatskim uvjetima.

Djelatnost

U Zbirci se prikupljaju i čuvaju stare i rijetke tiskane knjige od sredine 15. stoljeća do 1850. Stare i rijetke hrvatske knjige se čuvaju do 1900. godine. Iznimno se u Zbirku uvrštavaju i knjige tiskane nakon tog vremena, ako se radi o knjigama s rukopisnim posvetama na primjerku, maloj ili uništenoj nakladi, bibliofilskim izdanjima i sl. U Zbirci se trajno vodi briga o preventivnoj i kurativnoj zaštiti. Pet zbirki je 2012. godine upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara: Zbirka inkunabula, Zbirka knjiga 16. stoljeća, Zbirka knjiga 17. stoljeća, Zbirka knjiga 18. stoljeća i Zbirka arhivskog primjerka Akademijinih izdanja. Redovito se provode konzervatorsko-restauratorski radovi na knjigama u skladu s financijskim mogućnostima. Digitalizacija starih i rijetkih knjiga se ne provodi sustavno, već isključivo na zahtjev korisnika.

Fond

Bogata Zbirka starih i rijetkih knjiga sadrži oko 13.700 svezaka, koji datiraju od sredine 15. stoljeća pa sve do sredine 19. stoljeća (Croatica do 1900.).

Zbirka inkunabula sadrži 32 fizičke jedinice, odnosno 34 kataložne jedinice (dva djela su privezi). Fond knjiga 16. stoljeća ima 457 kataložnih jedinica, od toga 138 hrvatskih knjiga. Zbirka inkunabula i knjiga 16. stoljeća dostupni su za pretraživanje putem online kataloga i kao tiskana publikacija Rijetkosti u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti : katalog inkunabula i knjiga 16. stoljeća.

Fond knjiga 17. stoljeća ima 608 kataložnih jedinica. Zbirka sadrži brojne rijetke, osobito hrvatske, naslove iz 18. i 19. stoljeća. Oduvijek se posebna pažnja pridavala sakupljanju djelā hrvatskih autora i naslova (Croatica), među ostalim raritetima u Knjižnici se čuvaju brojna prva izdanja djela:
Petra Zoranića, Dominka Zlatarića, Hanibala Lucića, Petra Hektorovića, Andrije Čubranovića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Frane Petrića, Jurja Barakovića, Marka Marulića, Matije Divkovića, Fausta Vrančića, Matije Vlačića Ilirika, Petra Zrinskog, Bartola Kašića, Pavla Rittera Vitezovića, Ivana Lucića, Baltazara Krčelića i mnogih drugih.

Unutar Zbirke posebno se izdvaja vrijedna Zbirka glagoljskih knjiga (Glagolitica).

Pregled svih glagoljskih knjiga u fondu Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti moguće je vidjeti ovdje.

Kao zasebna cjelina u trezoru se nalazi pohranjena manja zbirka starih i vrijednih knjiga i dragocjenih rukopisa koja čini sastavni dio Spomeničke zbirke Mirka Dražena Grmeka Povijest znanosti slavenskih naroda (22 naslova).

Od 1975. godine stare i rijetke knjige su posebno zaštićene i pohranjene u trezoru u kontroliranim i optimalnim mikroklimatskim uvjetima.

Referentna građa

Referentna građa za inkunabule i stare knjige (bibliografije, katalozi, inventari, popisi, leksikoni itd.) pohranjena je u čitaonici RARA i može se koristiti bez prethodne najave u redovito radno vrijeme.

Katalozi i informacije o građi

Većina staroga knjižničnog fonda koji se čuva u Zbirci starih i rijetkih knjiga dostupna je u online katalogu (inkunabule, knjige XVI. st. i sva Croatica), dok je jedan manji dio stranih knjiga dostupan samo preko abecednoga i stručnoga kataloga na listićima u prostorijama Knjižnice.

Korisni linkovi na online baze podataka za staru knjigu

Korištenje građe

Građa pohranjena u Zbirci starih i rijetkih knjiga može se koristiti samo u čitaonici RARA uz prethodnu najavu i u redovito radno vrijeme. S obzirom na to da se građa iz trezora donosi u pravilu samo jednom u danu, korisnik je za čitanje treba naručiti bar jedan dan prije.
Fotokopiranje građe nije dopušteno. Mikrofilmiranje i digitalizacija obavljaju se isključivo za potrebe znanstvenih istraživanja i prema dogovoru.
Digitalizirana građa iz Zbirke starih i rijetkih knjiga dostupna je na portalu Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Digitalizirana glagoljska građa iz Zbirke starih i rijetkih knjiga dostupna je i na portalu Hrvatska glagoljica.

Naše dragocjenosti

Unutar zbirke inkunabula osobito se ističu četiri hrvatske inkunabule:

Najstarija inkunabula u fondu:

  • Publije Vergilije Maron: Opera, c. 1468.
  • Petar Zoranić: Planine che zdarxe usebi pisni pete po pastirich, pripouisti, i prituori iunachou i dechlic, i mnoge ostale stuari, 1569. (jedini poznati sačuvani primjerak na svijetu)
  • Matija Vlačić Ilirik – zbirka Flaciana – broji 69 djela Matije Vlačića Ilirika, jednog od najznačajnijih protestantskih teologa, i sadrži vrijednu protestantsku literaturu na njemačkom i latinskom jeziku.
    Na nju se nadovezuju i drugi prevoditelji protestantskih knjiga, glagoljaši Anton Dalmatin i Stipan Konzul Istranin, čiji prijevodi biblijskih tekstova na hrvatski jezik se također nalaze u zbirci:

HRVATSKE KNJIGE NA LATINICI:

DJELA HRATSKIH LATINISTA:

ZBIRKA HRVATSKIH GLAGOLJSKIH KNJIGA:

NAJSTARIJE KNJIGE TISKANE U ZAGREBU u tiskari koju je utemeljio i vodio Pavao Ritter Vitezović (1690. – 1706.):